Školske generacije


     
Biografija u─Źitelja Istorijat škole Izvod iz ljetopisa
     

 

Generacija:
 
1940. - 1942. 1941. - 1943. 1943. - 1945. 1945. - 1947. 1949.
         
1950. 1952. 1953. 1955. 1956.
         
1957. 1958. 1959. 1960. a 1960 b
         
1961. 1962. 1963. 1964. 1965.
         
1966. 1967. 1968. 1969. 1970.
         
1971. 1972. 1973. 1974. 1975. - 1977.
         
1976. - 1978. 1978. - 1980. 1979. - 1981. 1982. 1983.
         
1990. - 1992. 1992. - 1994. 1996. - 1998.    
         

 

Istorijat škole
 
Scaron;kolstvo na ovim prostorima nije dugog vijeka,ve─çina stanovništva nije imala mogu─çnost sticanja novih znanja,što zbog malog broja škola i slabog rada na prosvje─çivanju,ali najviše zbog materijalne situacije tadašnjih obitelji.Za opremu djece za školu trebalo je izdvojiti znatna nov─Źana sredstva.Trebalo je djeci osigurati knjige,odje─çu i ─Źesto pokriti velike troškove putovanja do udaljenih škola.Rje─Ĺe su djeci osiguravali smještaj bli┼że škole,a smo su rijetki imali mogu─çnost pla─çati stanarinu ili stanovati po internatima.Ve─çina seoskog stanovništva nije pravilno vrednovala obrazovanje i radije je djecu koristila za obavljanje lakših poslova u doma─çinstvu.Djeca su naj─Źeš─çe ─Źuvala stoku,a nisu rijetko obra─Ĺivala zemlju, prikupljala usjeve,pripremala ogrijev i pomagala odraslima.

 

Za vrijeme stare Jugoslavije vrbova─Źka djeca su školu poha─Ĺala u susjednim selima Poto─Źanima i Svilaju, ali pošto školovanje nije bilo obavezno dosta ih je ostajalo kod ku─ça.Dugotrajno pješa─Źenje prašnjavim stazama i pre─Źicama bila je ─Źesto prilika za dru┼żenja,igranje i razne nestašluke.

 

U prvim poslijeratnim godinama vrbova─Źka djeca nisu ni poha─Ĺala školu,pokušalo se tek organizirati te─Źajeve po ku─çama.Tek krajem ─Źetrdesetih godina u tadašnjoj opštini Vrbovac razmišlja se o nastavku školovanja djece i izgradnji škole.Po─Źetne nesuglasice oko izbora lokacije i otkupa zemljišta prevazi─Ĺene su i gradnja je po─Źela na zemljištu Davida Urlika,njema─Źkog koloniste.

 

Rukovo─Ĺenje gradnjom povjereno je gospodinu Bo┼żinovi─ç Marku,a glavni majstor je bio Šego Ivan. Graditelji su cjelodnevno bili anga┼żirani na izgradnji,a stanovali su preko puta kod Pavlovi─ç Joze gdje su se i hranili.I vrbov─Źani su dali obol izgradnji njihove nove škole,za svaku radno sposobnu osobu propisana je „radna obaveza“,odre─Ĺen broj radnih dana na izgradnji škole.Ve─çinom su bili anga┼żirani na iskopu temelja, pripremi kamena,dopremi materijala,utovaru,istovaru i kao pomo─çna radna snaga izvo─Ĺa─Źima radova.Pored dviju velikih u─Źionica,hodnika i zbornice škola je imala i dva dvosobna stana za smještaj u─Źitelja.Temelj je zidan kamenom,a zidovi punom ciglom.Posebno upe─Źatljiva je izvedba ulaza sa stepeništem koje je prostrano i oivi─Źeno betonskom ogradom.Krovište je nisko,u ─Źetiri vode i uvezano sa krovom nad stanovima.Iza su izra─Ĺeni pomo─çni objekti:spremište za ogrijev i mokri ─Źvor.

 

Prvi ─Ĺaci u novootvorenoj školi bile su starije generacije vrbova─Źkih djevoj─Źica i dje─Źaka,kojima je rat i nesre─Ĺene prilike u pora─çu onemogu─çio poha─Ĺati školu.Poha─Ĺali su nastavu po ubrzanom tempu za dvije godine ─Źetiri razreda.Prvi u─Źitelj i prvi stanar u u─Źiteljskom stanu je bio Sivri─ç Nikola iz Me─Ĺugorja,a poslu┼żitelj je bila Pavlovi─ç Joza.Poslije izvjesnog previranja oko poslu┼żitelja,du┼żnost je preuzela Pavlovi─ç Ivka i obavljala je do 1981.godine,a Parad┼żik Marija je nastavila.Izvjesno vrijem pred rat,du┼żnost poslu┼żitelja obavljala je Kati─ç Ru┼ża.I prve redovite generacije su bile dosta izmiješane, pojedina odjeljenja su sa─Źinjavali u─Źenici razli─Źitih godišta,a ─Źesto su prelazili iz jednog u drugo.Konsolidacijom opšteg stanja u školi po─Źeli su organizirati odjeljenja ve─çinom iz istog godišta.Prvih godina u─Źitelji se nisu baš dugo zadr┼żavali u Vrbovcu.Uvjeti nisu bili prikladni,mnogo ─Ĺaka,loša infrastruktura i ostale teško─çe su tjerale u─Źitelje za perspektivnijim školama.U to vrijeme jedino je u─Źitelj Nikola Sivri─ç bio izuzetak takve prakse.U školskoj 1961/62.godini vrbova─Źka škola postaje podru─Źna škola OŠ Donji Svilaj i kadrovski je više vezana za istu.Šezdesetih godina su generacije narastale do te mjera da su u više navrata morali formirati dva odjeljenja jedne generacije.Izvjesno vrijeme nastava je obavljana u tri smjene.Iako su uvjeti bili loši,rezultati nisu izostali,a ─Źesto su bili na vrlo zavidnom nivou.Osnovna škola u Donjem Svilaju sa podu─Źnim školama 1970.godine osvojila je šesto mjesto od dvadeset ─Źetiri škole na Šama─Źkoj regiji,a na republi─Źkoj provjeri znanja od pedeset sedam podru─Źnih škola PPZ Doboj Vrbovac je zauzeo izvanredno peto mjesto.Na istoj provjeri vrbova─Źko odjeljenje IIIe sa u─Źiteljicom Brni─ç Jelom  iz srpskohrvatskog jezika od 142 odjeljenja zauzelo je peto mjesto.Savjet škole na svojoj sjednici odr┼żanoj 08.02.1971.godine donosi odluku da se školi da naziv „15.MAJ“ po danu oslobo─Ĺenja Jugoslavije u drugom svjetskom ratu.Sedamdesetih godina,generacije polako jenjavaju,broj u─Źenika se sve više smanjuje,a pojedine generacije po─Źinju raditi u kombiniranim odjeljenjima što krajem sedamdesetih i po─Źetkom osamdesetih postaje i praksa.